Praćenje raspoloženja za putovanja unutar Europe
Razdoblje: listopad 2026. – ožujak 2027. Analiza podataka iz istraživanja „ETC Monitoring Sentiment for Intra-European Travel”, s posebnim naglaskom na Hrvatsku kao destinaciju.
Najčešće planirane destinacije
Pitanje: „Kamo planirate putovati u sljedećih 6 mjeseci?” — moguće do 3 odgovora, prikazano 15 najčešće biranih zemalja od ukupno 42 ponuđene. Svaka traka prikazuje udio domaćih i inozemnih putovanja.
Napomena: kod četiri vodeće destinacije (Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka) dio udjela otpada na domaća putovanja ispitanika iz tih istih zemalja, dok Hrvatska (i većina ostalih destinacija) nije bila dio uzorkovanih zemalja pa se udio odnosi isključivo na inozemne posjetitelje.
Profil i namjere putovanja
Dobna struktura uzorka
Namjera putovanja u sljedećih 6 mjeseci
Društvo na putovanju
Tip putovanja (top 8)
Duljina putovanja
Očekivanja, kriteriji i potrošnja
Tražena iskustva (top 8)
Kriteriji izbora destinacije
Planirani budžet po osobi
Kategorije najveće planirane potrošnje
Zabrinutosti, stavovi i digitalni alati
Najveće zabrinutosti vezane uz putovanje (top 8)
Digitalni alati u fazi inspiracije (top 8)
Najčešće planirane destinacije
15 destinacija koje ispitanici odabranog tržišta najčešće navode, u usporedbi s ukupnim uzorkom svih 10 tržišta.
Profil i namjere putovanja
Dobna struktura
Namjera putovanja u sljedećih 6 mjeseci
Društvo na putovanju
Tip putovanja (top 8)
Duljina putovanja
Očekivanja, kriteriji i potrošnja
Tražena iskustva (top 8)
Kriteriji izbora destinacije
Planirani budžet po osobi
Kategorije najveće planirane potrošnje
Zabrinutosti, stavovi i digitalni alati
Najveće zabrinutosti vezane uz putovanje (top 8)
Digitalni alati u fazi inspiracije (top 8)
Napomena o uzorku: svako emitivno tržište obuhvaća 500–750 ispitanika, pa razlike od nekoliko postotnih bodova između tržišta treba tumačiti kao indikativne, a ne kao statistički velike razlike. Ukupni uzorak (plava boja) obuhvaća svih 10 tržišta, uključujući i odabrano tržište.
Pozicija Hrvatske među inozemnim putovanjima
Pitanje: „Kamo planirate putovati u sljedećih 6 mjeseci?” — moguće do 3 odgovora, prikazano 15 najčešće biranih zemalja od ukupno 42 ponuđene. Prikazana su isključivo inozemna putovanja — domaća putovanja ispitanika unutar vlastite zemlje ovdje su isključena radi realnije usporedbe privlačnosti destinacija.
Napomena: kod Španjolske, Italije, Francuske, Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Nizozemske, Švicarske, Belgije i Poljske isključena su putovanja ispitanika unutar vlastite zemlje; za sve ostale destinacije (uklj. Hrvatsku) udio se po prirodi stvari odnosi isključivo na inozemne posjetitelje jer te zemlje nisu bile dio uzorka.
Interes za Hrvatsku po emitivnom tržištu
Udio ispitanika iz svake zemlje koji su Hrvatsku naveli kao jednu od sljedećih destinacija.
Napomena o uzorku: udio po pojedinom tržištu temelji se na 10–38 ispitanika (2–6,8 % od 500–750 ispitanika po zemlji), stoga razlike između tržišta treba tumačiti kao indikativne smjerove, a ne statistički čvrste zaključke.
Profil putnika zainteresiranih za Hrvatsku
Usporedba onih koji su odabrali Hrvatsku (n = 219) s ostatkom uzorka (n = 5.781).
Prosječna dob i dobna struktura
Spol i društvo na putovanju
Tip putovanja (top 6)
Duljina putovanja
Planirani budžet po osobi
Očekivanja i motivi putovanja
Tražena iskustva (top 8)
Kriteriji izbora destinacije
Zabrinutosti i stavovi
Najveće zabrinutosti vezane uz putovanje (top 7)
Vrsta destinacije u sljedećoj zemlji
Potrošnja i digitalni alati
Kategorije najveće planirane potrošnje
Digitalni alati u fazi inspiracije (top 7)
Zaključci
Pozicija Hrvatske
Kada se iz usporedbe isključe domaća putovanja, Hrvatska se u Valu 26 MSIET istraživanja dijeli 11. mjesto od 42 ponuđene europske destinacije sa Švicarskom (obje po 219 navoda) po udjelu inozemnih putovanja, s 3,6 % ispitanika koji je navode kao jednu od sljedeće tri destinacije za putovanje u narednih 6 mjeseci. Ispred nje su, osim Španjolske, Italije, Francuske i Njemačke (koje ostaju vrlo privlačne i inozemnim putnicima), još Portugal, Velika Britanija, Grčka, Austrija, Turska i Nizozemska, dok je Hrvatska ispred Belgije, Norveške i Poljske.
Tržišta s najvećim potencijalom
Najveći udio zainteresiranih za Hrvatsku dolazi iz Austrije (6,8 %), Poljske (5,8 %) i Francuske (5,1 %), dok su Španjolska i Nizozemska najslabije zastupljene (2,0 %). Zanimljivo je da tradicionalno najjača emitivna tržišta za hrvatski turizam u stvarnosti — Njemačka i Italija — u ovom uzorku pokazuju relativno umjeren interes (2,5 %). Budući da su ovi udjeli temeljeni na 10–38 ispitanika po tržištu, te brojke treba čitati kao smjer, a ne kao precizne tržišne udjele.
Tko bira Hrvatsku
Profil zainteresiranih za Hrvatsku donekle odstupa od prosjeka uzorka: riječ je o nešto mlađoj publici (prosječno 44,9 godina naspram 47,5), s izraženijom sklonošću prema suncu i moru (25,6 % naspram 19,2 % u ostatku uzorka), a rjeđe biraju gradski odmor (city break; 14,2 % naspram 18,1 %). Nešto su skloniji putovanjima u manje poznate destinacije (47,9 % nasuprot 45,1 %) i obilasku više mjesta unutar jedne zemlje, a manje čistom boravku na jednoj lokaciji — što je u skladu s percepcijom Hrvatske kao zemlje s više atraktivnih regija (Istra, Dalmacija, Zagreb, kontinentalna Hrvatska).
Potrošnja i trajanje putovanja
Putovanja prema Hrvatskoj u prosjeku su nešto dulja (44,7 % planira 4–6 noćenja, 31,1 % čak 7–9 noćenja) nego kod ostatka uzorka, a budžeti su blago pomaknuti prema višim razredima: do 2.000 EUR po osobi planira potrošiti 76,2 % zainteresiranih (81,3 % u ostatku uzorka), a do 500 EUR tek 9,1 % (14 % u ostatku uzorka). Smještaj i hrana/piće ostaju dominantne stavke potrošnje, uz nešto izraženiju sklonost luksuznim doživljajima nego u ostatku uzorka (11,9 % naspram 7,2 %).
Zabrinutosti i odabir prijevoza
Zainteresirani za Hrvatsku nešto su osjetljiviji na geopolitičku nesigurnost (sukob Rusija–Ukrajina i napetosti na Bliskom istoku spominju češće od ostatka uzorka) te nešto rjeđe kažu da klimatske promjene još nisu utjecale na njihove navike (21,5 % naspram 27,6 %). Zrakoplovni prijevoz dominira (58,4 %).